Ekstazi, Crystal Meth, heroin - njemačka kuhinja droga

U napadima na Poljsku 1939. i Francusku 1940. Hitler je u borbu poslao vojnike pod uticajem hemijskih sredstava. Samo je u napadu na Francusku borbenim trupama podijeljeno 35 miliona pilula pod nazivom Pervitin. Ovo sredstvo, koje je zapravo metamfetamin, bilo je poznato pod nazivom "tenkovska čokolada" ili "pilule Herman-Göring". Ali i saveznici su svoje vojnike dopingovali tabletama.

Čudesne tablete njemačke vojske Wehrmachta najprije je u tečnoj formi proizveo jedan Japanac. Hemičari berlinske firme "Temmler-Werke" usavršili su ovo sredstvo i patentirali ga 1937. godine. Godinu dana kasnije pervitin se kao lijek pojavio u prodaji. Njime se mogao potisnuti umor, žeđ, glad i strah. Danas se pervitin ilegalno prodaje pod drugim imenom - pod imenom Crystal Meth.

Istoričari se spore oko toga da li je Adolf Hitler bio ovisnik od pervitina. U aktima njegovog kućnog ljekara Thea Morella upadljivo često se pojavljuje "X". Ni danas se tačno ne zna, šta se skrivalo iza tog znaka. Doktori su Hitleru prepisivali jake tablete i to je sigurna i provjerena informacija. Većina tih sredstava nije podlijegala današnjim propisima o korištenju opojnih droga i narkotika.

Pronalazački duh Nijemaca koji su spravljali droge razvio se puno ranije. "S heroinom protiv kašlja" , glasio je propagandni slogan koncerna Bayer krajem 19. stoljeća za ovaj proizvodni hit, koji se prodavao kao lud. Heroin doktori potom prepisuju oboljelima od epilepsije, astme, šizofrenije i bolesti srca - čak i djeci. Kao kontraindikaciju za heroin Bayer navodi "tvrdu stolicu".

Felix Hoffmann proslavio se kao pronalazač aspirina. Njegov drugi svjetski poznat pronalazak nastao je nehotično, dok je eksperimentisao sa sirćetnom kiselinom. Za razliku od načina spravljanja aspirina, on je sirćetnu kiselinu kombinovao sa morfinom, očvrsnutim, zgusnutim sokom iz maka i dobio - heroin. Heroin je u Njemačkoj zabranjen 1971. godine.

Koncern Merck iz Darmstadta je još od 1862. proizvodio kokain kao sredstvo za lokalnu anesteziju, koji su koristili oftamolozi. Otkriću kokaina su prethodili eksperimenti naučnika Alberta Niemanna sa listovima koke. Uspjelo mu je da izolira poseban alkaloid, koji je nazvao kokain. Niemann je umro brzo nakon ovog otkrića - od posljedica bolesti na plućima.

Neurolog i psihoanalitičar Sigmund Freud konzumirao je kokain u naučne svrhe. U svojim "Spisima o kokainu" Freud je ovu drogu opisao kao bezopasnu. S njom se osjećate "euforično, snažno i radno sposobno". Njegovo oduševljenje splasnulo je međutim nakon smrti jednog prijatelja, koji je konzumirao drogu. Kokain se tada prepisivao protiv bolova u glavi i želucu.

Američki hemičar Alexander Shulgin otkrio je ecstasy kao party-drogu. Ali recept za njeno spravljanje napravio je farmaceutski koncern Merck. 1912. je Merck prijavio patent za proizvod u vidu bezbojnog ulja, pod imenom: "3,4-Methylendioxy-N-methylamphetamin" - kratko MDMA. Hemičari su ovu supstancu tada ocijenili komercijalno bezvrijednom.

Poriv njemačkih hemičara za otkrićima ostavio je posljedice, koje su vidljive i u današnje vrijeme. UN procjenjuje da je 2013. godine širom svijeta od posljedica konzumiranja ilegalnih droga umrlo 190.000 ljudi. Za legalnu drogu - alkohol bilans je još gori: WHO je objavila da je 2012. godine 5,9 procenata svih smrtnih slučajeva na svijetu (3,3 miliona ljudi) uzrokovano konzumacijom alkohola.